DISE — endoskopija spavanja u dijagnostici hrkanja i apneje

DISE (Drug-Induced Sleep Endoscopy) je endoskopski pregled gornjeg dišnog puta koji se izvodi dok pacijent spava pod nadzorom anesteziologa. Svrha je vidjeti gdje i kako se dišni put zatvara — što se na budnom pacijentu ne može pouzdano procijeniti.

Zašto pretraga postoji

Polisomnografija ili poligrafija pokazuju da apneja postoji i koliko je teška. Ne pokazuju na kojoj razini nastaje opstrukcija.

Pregled budnog pacijenta, uključujući Müllerov manevar, daje samo posrednu procjenu. Mišićni tonus u budnom stanju drži dišni put otvorenim, pa se obrazac zatvaranja koji nastaje u snu ne vidi.

Za odluku o operaciji to je bitna razlika. Isti nalaz na poligrafiji može imati potpuno različit anatomski uzrok — kod jednog pacijenta meko nepce, kod drugog baza jezika, kod trećeg epiglotis ili kombinacija razina. Zahvat usmjeren na krivu razinu neće dati rezultat.

Kome se pretraga preporučuje

Pretraga nije prvi korak. Prije nje potrebna je potvrđena dijagnoza poligrafijom ili polisomnografijom te ORL pregled s endoskopijom nosa i ždrijela.

Priprema

Prije zahvata potrebne su laboratorijske pretrage i pregled anesteziologa, kao pred svaki zahvat u anesteziji.

Na dan pretrage dolazite našte — bez hrane šest sati i bez bistrih tekućina dva sata prije. Terapiju koju uzimate uskladite s anesteziologom; lijekovi koji utječu na disanje ili zgrušavanje krvi zahtijevaju poseban dogovor.

Vožnja nakon zahvata nije dopuštena, pa organizirajte prijevoz i pratnju.

Tijek pretrage

Pretraga se izvodi u operacijskoj sali, uz nadzor anesteziologa i praćenje zasićenja krvi kisikom, tlaka i EKG-a.

Anesteziolog intravenski uvodi pacijenta u san i održava razinu koja odgovara prirodnom spavanju. Razina se pažljivo titrira — presvijetla sedacija ne reproducira zatvaranje dišnog puta, a preduboka daje lažno tešku sliku.

Kada je pacijent zaspao, kroz nosnicu se uvodi savitljivi endoskop. Procjenjuju se četiri razine:

Na svakoj razini bilježi se stupanj zatvaranja — nema ga, djelomično je ili potpuno — i smjer u kojem se dišni put zatvara: sprijeda prema natrag, bočno ili koncentrično. Taj se zapis vodi po VOTE klasifikaciji, koja omogućuje usporedbu nalaza s objavljenim istraživanjima i s ranijim pretragama.

Tijekom pretrage se ispituje i učinak jednostavnih manevara: pomicanja donje čeljusti prema naprijed i promjene položaja tijela. Reakcija na te manevre pomaže u procjeni bi li udlaga za donju čeljust ili položajna terapija mogle pomoći.

Sam pregled traje 10 do 20 minuta.

Nakon pretrage

Pacijent se budi u sobi za oporavak i ostaje pod nadzorom jedan do dva sata. Zahvat je ambulantni — istog dana idete kući.

Prolazna grebuća bol u grlu ili nelagoda u nosu su uobičajene i traju kratko. Vožnja i rad sa strojevima nisu dopušteni 24 sata.

Nalaz s opisom po razinama i preporukom dobivate na kontroli, obično u roku od nekoliko dana.

Što nalaz mijenja

DISE ne liječi — usmjerava liječenje. Nekoliko primjera kako nalaz mijenja plan:

Ako se meko nepce zatvara sprijeda prema natrag, u obzir dolaze zahvati na nepcu. Ako se zatvara koncentrično, dio zahvata i stimulacija hipoglosnog živca nisu prikladni, što je važno znati prije, a ne poslije.

Ako je glavno mjesto zatvaranja baza jezika, zahvat na nepcu neće riješiti problem. Ako je opstrukcija na više razina, razmatra se kombinirani zahvat ili nastavak terapije pozitivnim tlakom.

Ako uz sve to postoji i nosna opstrukcija — devijacija pregrade, povećane nosne školjke, polipi — njezino rješavanje često poboljšava podnošljivost CPAP-a i olakšava disanje neovisno o ostalim razinama.

Kod dobre reakcije na pomicanje donje čeljusti tijekom pretrage, udlaga postaje razumna opcija bez operacije.

Ograničenja pretrage

Sedacija nije istovjetna prirodnom snu. Nalaz se stoga tumači zajedno s cjelokupnom kliničkom slikom, nalazom poligrafije i pregledom, a ne kao izolirani podatak.

DISE ne zamjenjuje polisomnografiju niti postavlja dijagnozu apneje — ona je već postavljena prije. Njezina je uloga anatomska, ne dijagnostička u užem smislu.

Rizici

Rizici su oni kratkotrajne intravenske anestezije. Prolazni pad zasićenja kisikom tijekom pretrage moguć je i očekivan — anesteziolog ga prati i korigira; upravo je zatvaranje dišnog puta ono što se pretragom i promatra.

Rjeđe: mučnina nakon buđenja, prolazna promuklost, manje krvarenje iz nosa pri uvođenju endoskopa. Ozbiljne komplikacije su rijetke.

O svemu se razgovara na pregledu prije zahvata.

Česta pitanja

Boli li pretraga?

Ne. Spavate tijekom cijelog pregleda i ništa ne osjećate.

Koliko traje cijeli postupak?

Sam pregled 10 do 20 minuta. S pripremom i oporavkom računajte na tri do četiri sata u ustanovi.

Moram li prije imati polisomnografiju?

Da. DISE se radi nakon što je apneja potvrđena i izmjerena, jer odgovara na pitanje „gdje”, a ne „ima li”.

Znači li DISE da ću sigurno na operaciju?

Ne. Nalaz može pokazati i da je kirurški pristup malo vjerojatno koristan, ili da je bolja udlaga, položajna terapija ili nastavak CPAP-a.

Mogu li raditi sutradan?

Većina pacijenata može, uz izbjegavanje napora. Vožnja nije dopuštena 24 sata nakon anestezije.

Radi li se DISE kod djece?

Radi se, u specijaliziranim centrima i po posebnim indikacijama, najčešće kada apneja perzistira nakon uklanjanja tonzila i adenoida.

Naručivanje

Pregled prije DISE-a uključuje razgovor o tegobama, endoskopiju nosa i ždrijela te pregled dosadašnjih nalaza spavanja.

+385 97 6 111 111 · Kontakt obrazac

Povezano

Otežano disanje na nos · Devijacija septuma · Tonzilektomija · ORL pregled

O liječniku

Prim. dr. Marcel Marjanović Kavanagh, dr. med.
Specijalist otorinolaringologije, subspecijalist plastične i rekonstruktivne kirurgije glave i vrata.

Zaposlen na Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb. Nastavnik na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Poslijediplomsko usavršavanje: UPMC Pittsburgh i Guy's Hospital London. Fellowship iz facijalne plastične i rekonstruktivne kirurgije.

Član Hrvatskog liječničkog zbora i Sekcije za rinologiju HLZ-a, Hrvatskog društva za bazu lubanje (tajnik 2018.–2024.), Hrvatskog rinološkog društva, Europskog rinološkog društva, Europskog društva za bazu lubanje, ENT UK, EAFPS i Europskog rinoplastičkog društva.

Autor više od 30 stručnih i znanstvenih radova.